Zanimljivi detalji:

Ihtios

U istraživanjima vršenim na lokalitetu Sv. Ivana, u južnom zidu koji je sačuvan kao dio izvorne bazilike, a nova crkvica se oslanja o njega pronađen je zanimljiv primitivni crtež ribe - najstarijeg kršćanskog simbola u crvenoj kredi, koji je uokviren žbukom i može se razgledati u današnjoj crkvici.

 

Kulturna baština

Povijesna jezgra Sutivana cjelina je spomeničkih vrijednosti i kao takva zaštićena je zakonima Republike Hrvatske kao spomenik kulture. Šetnja kroz jezgru mjesta vodi vas na put u prošlost pomiješanu sa sadašnjosti i izuzetan je doživljaj. U turističkom uredu može se dobiti broširani vodič sa označenim spomeničkim lokacijama koje vam i na ovoj stranici predstavljamo.

Osim u strogom centru postoje građevine i lokacije udaljene od mjesta do kojih možete doći pomoću putokaza kojima su označene pješačke i biciklističke staze, ili pomoću uputa koje ćete dobiti u turističkom uredu.

Crkvica Sv. Ivana Krstitelja

U istočnom dijelu Sutivana, otkopani su oko današnje crkvice sv. Ivana temelji velike bazilike s trolisnim svetištem i predvorjem - narteksom. Tu se nalazila jedna od desetak ranokršćanskih bračkih bazilika iz 6. st. To je jedna od svega tri crkve takvog tipa otkrivenih u Dalmaciji. Nekoliko nađenih ulomaka oltarske menze i stupića čuva se u spomenutoj crkvici. Tvrdi se, ali nije dokazano da se u srednjem vijeku tu razvio benediktinski samostan, poput ostalih na otoku. Narod od davnine okolne ruševine zove mojstir. Pouzdano je da je sutivanski Sv. Ivan zajedno s imanjima postao beneficij (korišteni posjed) splitske crkve Sv. Ivana Krstitelja. Splitski prior Petar darovao je 1097. crkvi Sv. Ivana Krstitelja (de Fonte) svoje posjede unaokolo sutivanske crkve, sve dokle god se mogao čuti pjev ptica.
Unutar temelja stare bazilike, danas je malena crkva Sv. Ivana s plemićkim grbom i natpisom na latinskom, koji kaže da je splitski kanonik i rektor Jerolim Natalis podigao tu crkvu 1655. god.

Sklop kuća Ilić

Prvu utvrđenu palaču u Sutivanu podigao je Jakov Nadali - Božičević 1505. god. u renesansnom stilu. Predgradnjom pročelja i kasnijim izmjenama izgubio je taj dvor mnogo od svoje izvorne ljepote Latinski renesansni natpis na pročelju kuće bio je hvalospjev Mletačkoj Republici, jer je Jakov Nadali ratovao pod zastavom Sv. Marka i novcem dobivenim u tim ratovima sagradio ovu palaču. Nadalijev ili Natalijev, a kasnije Ilićev dvor ima prostrani park do danas sačunan i obnovljen. Njegov južni dio pretvoren je u javni park.

Kuća Marijanović

Kuću Marijanović, kaštel u obliku kule, podigao je na samom morskom žalu u luci poljički doseljenik Janko Marijanović- Dražoević, poznat kao konte Janko , u 17. st. Taj je Jankov Dvor vrlo slikovita nevelika zgrada , sa skošenim prizemnim dijelom koji ostavlja dojam utvrde, s balkonom prema moru i sunčanim satom s južne strane.

Dalje >>>