Spilja Kopačina najzanimijivije je pretpovijesno nalazište na otoku. Do nje se dolazi pješačenjem za dvadesetak minuta putem sjeverozapadno od Donjeg Humca. Nekad je u blizini spilje bio mali vrutak vode, koji je zatrpan gradnjom zdenca u mjestu. Spilja je podijeljena u dvije dvorane, a duga je 12 metara. U njoj su nađeni najstariji tragovi pretpovijesnog čovjeka na otoku. Ti se tragovi sastoje od tisuće kostiju onodobnih divljih životinja: divljeg konja, divljeg goveda, jelena itd. te mnoštva ptičjih kostiju i kamenih rukotvorina (noževa, svrdlova, strelica, strugalica itd.), koji pripadaju epipaleolitičkom i mezolitičkom razdoblju, iznad kojih je naslaga brončanodobnog sloja
s mnoštvom keramičkih ulomaka i jednom brončanom sjekirom s krilcima, koja pripada ranoj fazi brončanog doba i predstavlja važan prilog u proučavanju starijih stilova brončanog razdoblja na cjelokupnom jadranskom području. Sjekira je prvi nalaz takva tipa na jadranskim otocima.

U unutrašnjem dijelu spilje, ispod kompaktne sedre i tisuća olupina puževa, nađeno je obilje kremenih odbitaka i rukotvorina, koji pretežno pripadaju srednjim epohama kamenog doba.

U stražnjem dijelu spiije utvrđeni su čovjekovi tragovi i pronadene čovjekove kosti iz kasnog epipaleolitika i mezolitika. Obitavana od VIll. tisućljeća do Ill. milenija prije naše ere, spilja Kopačina je najstarije čovjekovo stanište u Daimaciji i jedno od najstarijih na cjelokupnom jadranskom otočju obiju obala.