Vidova gora je najviša planina na jadranskim otocima (778 m nad morem). Ime je dobila po crkvici sv. Vida koja se nekada dizala na vrhu brda, a danas je u ruševinama, osamdesetak metara zapadno od terase ugostiteljskog objekta "Vidova gora". Vidi se temelj sjevernog zida i dio polukružne apside. Crkvica je podignuta u 13. ili 14. st. Brački puk je od davnine povezivao tu planinu, oko koje su ispletene brojne fantastične priče, sa starim slavenskim bogom Svevidom, jer i neki drugi nazivi lokaliteta na Braču imaju staroslavensko podrijetlo.
Mnogo prije dolaska Slavena na Jadran na vrhu Vidove gore su ilirski stanovnici imali utvrđenu gradinu, kakva je bila i Koštilo iznad Bola. Suhozidem sazidanim u krugu branili su sebe i svoju stoku od neprijatelja. Ostaci tih zidova još se mogu vidjeti na nekim mjestima.
S vrha Vidove gore, gdje se danas nalaze televizijski odašiljač i kućica s gostionicom i kamenim stolovima i klupama za odmor, pruža se jedinstven pogled prema jugu. Duboko ispod je vinorodna i zelena bolska ravnica s karakterističnim šljunkovitim Zlatnim ratom koji svoj rt, prema vjetrovima u određeno doba godine, okreće prema istoku ili zapadu. Preko Hvarskog kanala, koji je ovdje najuži, prostire se plodna dolina otoka Hvara, između Staroga Grada na zapadu s jedne i Vrboske i Jelse na istoku s druge strane, a iza njih je dugi lanac gorovitog dijela otoka. Po vedrom vremenu vide se i ostali otoci i Biokovo, od poluotoka Pelješca na istoku, preko Korčule, Visa, Biševa do daleke hridi Jabuke. Kada je vrijeme osobito bistro može se katkada ugledati i vrhove apeninskih planina. Na vrhu je nakon Domovinskog rata postavljen veliki kameni križ.
Zimi je Vidova gora često pod snježnim pokrivačem, pa ako su ceste prohodne i ako ne puše orkanska bura, postaje zimsko izletište otočana.

Više slika možete pronaći u foto albumu...