Sa svojom veličinom od 395 km2 i najvišim vrhom na jadranskim otocima (778m) Brač pruža izuzetne mogućnosti za razne sportove u prirodi, a među njima su i brojne planinarske ture koje osim fizičke izazovnosti pružaju i mogućnost dodira sa bogatim povijesnim nasljeđem ovog otoka kao i zanimljivim i raznolikim pejzažima mediteranske makije, šuma crnog bora i kraškog krša. Stivanska udruga za promicanje sportova u prirodi «SAXUM» i brački internet portal www.otok-brac.info često organiziraju i provode različite pješačke ture za rekreativne i profesionalne trekere različitih težina i zahtjeva.

Bol – Vidova gora - spilja Brotun - Sutivan

Ruta koja nudi veliku atraktivnost povezuje krajnje jugoistočno i sjeverozapadno bračko mjesto u dužini od 30km sa usputnim obilascima atraktivnih lokacija spilje Brotun pod Vidovom gorom i Vičje jame na bračkoj visoravni. Uspon je najbolje započeti sa samog vrha popularnog surferskog odredišta plaže Zlatni rat kao najniže točke sa koje vidik puca na Malo i Veliko koštilo i brdski masiv Vidove gore. Uredno markirana Vela staza dijelom sagrađena još u rimsko doba nekad je povezivala Bol i Nerežišća. Odvaja se od asfaltne ceste kod naselja Podbarje i vodi strmim usponom prema vrhu. Putem sa lijeve strane ostaje Veliko koštilo na čijim je teško pristupačnim liticama nekad stajala ilirska gradinska utvrda čiji su tragovi još uvijek vidljivi. Na obroncima koštila i u spiljama podno Baljenika gnijezde se velike bračke grabljivice Škanjci mišari (Buteo buteo). U usporenom letu kruže podno gorskog masiva i pravi je užitak gledati njihovo lebdenje na termičkom stupu. Desetak minuta od vrha uz lijevu stranu staze prije ulaska u šumu crnog bora teško je vidljiva jedna od brojnih bračkih jama kojima ovaj otok obiluje. Kao nagrada za uspon sa ruba bračke visoravni pruža se predivan pogled na južnu obalu Brača, razvedenu sjevernu obalu Hvara s ispupčenim visovima, pa dalje na Vis i Biševo iza skupine Paklenih otoka van zapadne strane otoka Hvara.
Put nastavljamo po samom hrbatu prema najvišoj točki otoka i odmorištu «Vladimir Nazor» sa velikom terasom do koje rado navraćaju rekreativni planinari, bikeri, hikeri i nekad hangglideri (zmajari) koji se danas rijetko pojavljuju na nebu poviše Bola. Do najveće bračke spilje pod Vidovom gorom potrebno se spustiti 120 m nadmorske visine po jugozapadnom obronku i pronaći skriveni ulaz pod stijenom koja se vrtoglavo spušta prema moru. Nasuprot ulaza malo je sjenovito odmorište u usjeklini litice sa vodoravno izraslim stablom smrče koje može poslužiti kao orjentir pri spuštanju niz liticu jer put nije markiran. Mali kamenom nadsvođeni ulaz vodi nas u prvu prostoriju spilje dugačke 46m koja se spušta na dubinu od 20m i sadrži lijepe spiljske ukrase te malu koloniju šišmiša. Do druge veće prostorije treba propuzati 3m kroz uski prolaz pa je obvezno ponijeti baterijske svjetiljke a za dolazak do samog dna spilje u trećoj prostoriji potrebno je osigurati se užetom u pratnji iskusnog jamara ili spiljara.
Povratkom na vrh otoka mogu se obići tlorisni ostaci apside i sjevernog zida crkvice Sv. Vida koja evocira uspomenu na vrhovno slavensko božansko svjetla Svevida ili Sventovida.
Kult štovanja vrhunaca prisutan je u slavenskoj mitologiji i ostavio nam je brojne ostatke svetišta na istaknutim vršinama, koje je kršćanski kult štovanja svetaca preimenovao (Svevid – bog svjetla = Sv. Vid – zaštitinik očiju) i na njihovim tragovima izgradio brojne starohrvatske crkve i crkvice koje sada krase naše vrhunce. Jaka je poganska tradicija još živa u brojnim toponimima, narodnim pričama i vjerovanjima, simbolima uklesanim u skrivenim bračkim spiljama, imenima životinja i biljaka, znamenjima protiv uroka i drugim tragovima koji su preživjeli stoljeća kršćanstva do dana današnjeg. Za putnika otvorenog vibracijama koje dopiru iz netaknute prirode otočke unutrašnjosti brač otkriva dubine koje tek treba spoznati odvažnim lutanjem putevima duha.
Naš put nas dalje vodi prema Vičjoj jami preko livade posute kamenicama – kamenim posudama nekad korištenim za skladištenje maslinovog ulja, tog eliksira koji mediteransku kuhinju čini tako posebnom i zdravom. Teško je danas zamisliti da netko rukama sa čekićem i dlijetom izdubi veliku gromadu kamena sivca u posudu sa stijenkama debelim 6-10cm, visokom kao odrasli čovjek da bi u njoj skladištio plodove svoga rada u masliniku. Upravo ta upornost i fanatična predanost obradi nedovoljno plodne zemlje oslikala je bračke pejzaže brojnim gomilama. Hrpe kamenja izvlače uzdahe čuđenja neupućenih kad shvate da su nastale u pokušaju da se oslobodi komadić čiste zemlje od ljutog krša za sadnju vinove loze, masline ili smokve, i da je svaki taj kamenčić ili kamena gromada prošla preko bezbroj ruku bračkih žena i težaka. Sjećamo se uvijek toga dok nam pod nogama škripe i mrmore sivi komadi bračkog vapnenca od kojeg smo i mi sazdani pjevajući pjesmu o postanku i opstanku na ovim škrtim i divlje lijepim prostorima.
Petnaestominutna etapa kroz šumu dovodi nas do jedne od brojnih i zastrašujućih bračkih jama koje se strmoglavljuju dugačkim vertikalama u podzemlje žednog otoka. Do sada poznatih i ucrtanih 218 speleoloških objekata od kojih se 182 od otvora nastavljaju u vertikalnom pravcu izdvajaju Brač kao speleološki najzanimljiviji otok jer mnoge od njih sistematski su istraživane tek davne 1959. godine, kada oprema nije dozvoljavala istraživanje jama dubljih od 285 metara. Ovu ćemo temu posebno obraditi u jednom od slijedećih priloga. Vičja jama (jama vještica, zloduha) jedna je od najkontraverznijih jer za nju u narodu postoji vjerovanje da se podzemljem proteže sve do Vičje luke na zapadnoj obali Brača pokraj Bobovišća na moru. Otvor se nalazi u borovoj šumi nedaleko staze koja vodi dalje prema Murvici ili Blacima i potreban je vodič za njeno pronalaženje jer je teško vidljiva. Ipak, veliki otvor u obliku lijevka izaziva strahopoštovanje kad se nađete na njegovom rubu i kad osluhnete zvuk kamena bačen u ponor kako se nakon nekoliko početnih odskoka bez glasa gubi u neistraženoj dubini. Sa južne strane može se približiti kroz strmi usjek samom početku vertikale, ali bez penjačkog iskustva nije preporučljivo bez osiguranja približavati se od mahovine i trulog lišća skliskom rubu jame.
Nastavak puta je prilično ugodno spuštanje starom makadamskom cestom prema Nerežišću, nekadašnjem bračkom administrativnom i gospodarskom središtu smještenom na rubu plodnog nerežiškog polja na čijoj se sjevernoj strani na brežuljku smjestilo naselje Donji Humac. Uz put se nalaze zanimljive vodene kaptaže Dunaj (Nerežiške vode) izgrađene još u vrijeme Austrougarske države, koje su danas utočište velikoj koloniji zlatnih ribica. Usred prostranog dolca smještena je slikovita crkvica Sv. Trojstva okružena vitkim stablima čepresa, koji su na Braču sađeni uz puteve prema groblju i u okolici groblja i crkvica. Od Donjeg Humca put se proteže blagim brežuljcima zasađenim maslinicima i šumom alepskog bora koji su nažalost stradali u prošlogodišnjem velikom požaru koji je protutnjio otokom od zaleđa Sutivana sve do južne obale i uvale Smrka.
Uz put se nalaze brojne slikovite gomile kao i bračke bunje – malene kamene nastambe građene u suhozidu, često oslonjene na veće gomile ili rjeđe ozidane samostalno usred dolca. Korištene kao sklonište težaka i pastira za lošeg vremena potpuno su nepropusne za kišu zahvaljujući složenom i domišljatom načinu slaganja krovnih kamenih ploča.
Nakon 40-tak minuta hoda otvara se pogled prema Sutivanu, obalnom mjestu najbližem Splitu, ali bez stalne brodske pruge, pa putnici koji odlaze na kopno mogu skrenuti prema gradu Supetru, današnjem centru otoka i trajektnoj luci. Sa kraćim obilascima spomenutih lokacija put traje 6 sati, i pruža užitak oštrog uspona od morske razine na 778 metara visine, a zatim blago spuštanje prema suprotnoj strani otoka sa prekrasnim vidicima i nezaobilaznim lokacijama za posjet. Danas rijetko korištene, staze kojima smo prošli nekad su povezivale važna bračka mjesta i često su ljudi iz Sutivana odlazili poslom ili društvenom obvezom u Bol da bi se istog dana vratili u Sutivan. Tu tradiciju hodanja i neposrednog doživljaja otoka nastojimo održati i približiti ljudima i sportašima putem internet stranica www.otok-brac.info i opisom raznih pravaca i zanimljivosti.