Sa svojom veličinom
od 395 km2 i najvišim vrhom na jadranskim otocima (778m)
Brač pruža izuzetne mogućnosti za razne sportove u prirodi, a među njima
su i brojne planinarske ture koje osim fizičke izazovnosti pružaju i mogućnost
dodira sa bogatim povijesnim nasljeđem ovog otoka kao i zanimljivim i raznolikim
pejzažima mediteranske makije, šuma crnog bora i kraškog krša. Stivanska
udruga za promicanje sportova u prirodi «SAXUM» i brački internet portal
www.otok-brac.info često organiziraju i provode različite pješačke ture
za rekreativne i profesionalne trekere različitih težina i zahtjeva.
Bol – Vidova gora - spilja Brotun - Sutivan
Ruta koja nudi veliku
atraktivnost
povezuje krajnje jugoistočno i sjeverozapadno bračko mjesto u dužini od
30km sa usputnim obilascima atraktivnih lokacija spilje Brotun pod Vidovom
gorom i Vičje jame na bračkoj visoravni.
Uspon
je najbolje započeti sa samog vrha popularnog surferskog odredišta plaže
Zlatni rat kao najniže točke sa koje vidik puca na Malo i Veliko koštilo
i brdski masiv Vidove gore. Uredno markirana Vela staza dijelom sagrađena
još u rimsko doba nekad je povezivala Bol i Nerežišća. Odvaja se od asfaltne
ceste kod naselja Podbarje i vodi strmim usponom prema vrhu. Putem sa lijeve
strane ostaje Veliko koštilo na čijim je teško pristupačnim liticama nekad
stajala ilirska gradinska utvrda čiji su tragovi još uvijek vidljivi.
Na
obroncima koštila i u spiljama podno Baljenika gnijezde se velike bračke
grabljivice Škanjci mišari (Buteo buteo). U usporenom letu kruže podno gorskog
masiva i pravi je užitak gledati njihovo lebdenje na termičkom stupu. Desetak
minuta od vrha uz lijevu stranu staze prije ulaska u šumu crnog bora teško
je vidljiva jedna od brojnih bračkih jama kojima ovaj otok obiluje. Kao
nagrada za uspon sa ruba bračke visoravni pruža se predivan pogled na južnu
obalu Brača, razvedenu sjevernu obalu Hvara s ispupčenim visovima, pa dalje
na Vis i Biševo iza skupine Paklenih otoka van zapadne strane otoka Hvara.
Put nastavljamo po samom hrbatu prema
najvišoj
točki otoka i odmorištu «Vladimir Nazor» sa velikom terasom do koje rado
navraćaju rekreativni planinari, bikeri, hikeri i nekad hangglideri (zmajari)
koji se danas rijetko pojavljuju na nebu poviše Bola. Do najveće bračke
spilje pod Vidovom gorom potrebno se spustiti 120 m nadmorske visine po
jugozapadnom obronku i pronaći skriveni ulaz pod stijenom koja se vrtoglavo
spušta prema moru.
Nasuprot
ulaza malo je sjenovito odmorište u usjeklini litice sa vodoravno izraslim
stablom smrče koje može poslužiti kao orjentir pri spuštanju niz liticu
jer put nije markiran. Mali kamenom nadsvođeni ulaz vodi nas u prvu prostoriju
spilje dugačke 46m koja se spušta na dubinu od 20m i sadrži lijepe spiljske
ukrase te malu koloniju šišmiša.
Do
druge veće prostorije treba propuzati 3m kroz uski prolaz pa je obvezno
ponijeti baterijske svjetiljke a za dolazak do samog dna spilje u trećoj
prostoriji potrebno je osigurati se užetom u pratnji iskusnog jamara ili
spiljara.
Povratkom na vrh otoka mogu se obići tlorisni ostaci apside i sjevernog
zida crkvice Sv. Vida koja evocira uspomenu na vrhovno slavensko božansko
svjetla Svevida ili Sventovida.
Kult štovanja vrhunaca prisutan je u slavenskoj mitologiji i ostavio nam
je brojne ostatke svetišta na istaknutim vršinama, koje je kršćanski kult
štovanja svetaca preimenovao (Svevid – bog svjetla = Sv. Vid – zaštitinik
očiju) i na njihovim tragovima izgradio brojne starohrvatske crkve i crkvice
koje sada krase naše vrhunce. Jaka je poganska tradicija još živa u brojnim
toponimima, narodnim pričama i vjerovanjima, simbolima
uklesanim
u skrivenim bračkim spiljama, imenima životinja i biljaka, znamenjima protiv
uroka i drugim tragovima koji su preživjeli stoljeća kršćanstva do dana
današnjeg. Za putnika otvorenog vibracijama koje dopiru iz netaknute prirode
otočke unutrašnjosti brač otkriva dubine koje tek treba spoznati odvažnim
lutanjem putevima duha.
Naš put nas dalje vodi prema Vičjoj jami preko
livade posute kamenicama – kamenim posudama nekad korištenim za skladištenje
maslinovog ulja, tog eliksira koji mediteransku kuhinju čini tako posebnom
i zdravom. Teško je danas zamisliti da netko rukama sa čekićem i dlijetom
izdubi veliku gromadu kamena sivca u posudu sa stijenkama debelim 6-10cm,
visokom kao odrasli čovjek da bi
u
njoj skladištio plodove svoga rada u masliniku. Upravo ta upornost i fanatična
predanost obradi nedovoljno plodne zemlje oslikala je bračke pejzaže brojnim
gomilama. Hrpe kamenja izvlače uzdahe čuđenja neupućenih kad shvate da su
nastale u pokušaju da se oslobodi komadić čiste zemlje od ljutog krša za
sadnju vinove loze,
masline
ili smokve, i da je svaki taj kamenčić ili kamena gromada prošla preko bezbroj
ruku bračkih žena i težaka. Sjećamo se uvijek toga dok nam pod nogama škripe
i mrmore sivi komadi bračkog vapnenca od kojeg smo i mi sazdani pjevajući
pjesmu o postanku i opstanku na ovim škrtim i divlje lijepim prostorima.
Petnaestominutna etapa kroz šumu dovodi nas do jedne od brojnih i zastrašujućih
bračkih jama koje se strmoglavljuju dugačkim vertikalama u podzemlje žednog
otoka. Do sada poznatih i ucrtanih 218 speleoloških objekata od kojih se
182 od otvora nastavljaju u vertikalnom pravcu izdvajaju Brač kao speleološki
najzanimljiviji otok jer mnoge od njih sistematski su istraživane tek davne
1959. godine, kada oprema nije dozvoljavala istraživanje jama dubljih od
285 metara.
Ovu
ćemo temu posebno obraditi u jednom od slijedećih priloga. Vičja jama (jama
vještica, zloduha) jedna je od najkontraverznijih jer za nju u narodu postoji
vjerovanje da se podzemljem proteže sve do Vičje luke na zapadnoj obali
Brača pokraj Bobovišća na moru. Otvor se nalazi u borovoj šumi nedaleko
staze koja vodi dalje prema Murvici ili Blacima i potreban je vodič za njeno
pronalaženje jer je teško vidljiva. Ipak, veliki otvor u obliku lijevka
izaziva strahopoštovanje kad se nađete na njegovom rubu i kad osluhnete
zvuk kamena bačen u ponor kako se nakon nekoliko početnih odskoka bez glasa
gubi u neistraženoj dubini. Sa južne strane može se približiti kroz strmi
usjek samom početku vertikale, ali bez penjačkog iskustva nije preporučljivo
bez osiguranja približavati se od mahovine i trulog lišća skliskom rubu
jame.
Nastavak puta je prilično ugodno spuštanje starom makadamskom cestom prema
Nerežišću,
nekadašnjem
bračkom administrativnom i gospodarskom središtu smještenom na rubu plodnog
nerežiškog polja na čijoj se sjevernoj strani na brežuljku smjestilo naselje
Donji Humac.
Uz
put se nalaze zanimljive vodene kaptaže Dunaj (Nerežiške vode) izgrađene
još u vrijeme Austrougarske države, koje su danas utočište velikoj koloniji
zlatnih ribica. Usred prostranog dolca smještena je slikovita crkvica Sv.
Trojstva okružena vitkim stablima čepresa, koji su na Braču sađeni uz puteve
prema groblju i u okolici groblja i crkvica. Od Donjeg Humca put se proteže
blagim brežuljcima zasađenim maslinicima i šumom alepskog bora koji su nažalost
stradali u prošlogodišnjem velikom požaru koji je protutnjio otokom od zaleđa
Sutivana sve do južne obale i uvale Smrka.
Uz put se nalaze brojne slikovite gomile
kao
i bračke bunje – malene kamene nastambe građene u suhozidu, često oslonjene
na veće gomile ili rjeđe ozidane samostalno usred dolca. Korištene kao sklonište
težaka i pastira za lošeg vremena potpuno su nepropusne za kišu zahvaljujući
složenom i domišljatom načinu slaganja krovnih kamenih ploča. 
Nakon 40-tak minuta hoda otvara se pogled prema Sutivanu, obalnom mjestu
najbližem Splitu, ali bez stalne brodske pruge, pa putnici koji odlaze na
kopno mogu skrenuti prema gradu Supetru, današnjem centru otoka i trajektnoj
luci. Sa kraćim obilascima spomenutih lokacija put traje 6 sati, i pruža
užitak oštrog uspona od morske razine na 778 metara visine, a zatim blago
spuštanje prema suprotnoj strani otoka sa prekrasnim vidicima i nezaobilaznim
lokacijama za posjet. Danas rijetko korištene, staze kojima smo prošli nekad
su povezivale važna bračka mjesta i često su ljudi iz Sutivana odlazili
poslom ili društvenom obvezom u Bol da bi se istog dana vratili u Sutivan.
Tu tradiciju hodanja i neposrednog doživljaja otoka nastojimo održati i
približiti ljudima i sportašima putem internet stranica www.otok-brac.info
i opisom raznih pravaca i zanimljivosti.