BLACA
su bila glasovita glagoljaška pustinja, osnovana 1551.,
a danas su jedinstveni spomenik, muzej i izletište. Smještena
su na junoj strani otoka Braca izmedu Bola i Milne,od pjeskovite
Blatacke uvale 3,5 km u unutrašnjost.
Mala blatacka pustinja nosi u sebi veliku spomenicku vrijednost : raskošno
graditeljstvo , crkva , slike i barokne pale, etnografski izlošci,
astronomske sprave , pokucstvo , oruje…
Ti blatacki glagoljaši , dušobrinici, ucenjaci , teaci
i orunici u isto vrijeme imali su mnogo posjeda, vlastitu tiskaru
i mnogo knjiga. Njihova se opatija ugasila smrcu don Nike Milicevica
1963., ali se sva vrijedna baština ovih marljivih primicatelja
hrvatske narodne kulture i boraca za glagoljaštvo mora cuvati
kao prvorazredni povijesni spomenik. Izuzetno bogata knjinica
broji oko 12000 jedinica . Tu su knjige iz astronomije , matematike,
fizike , geodezije , kao i iz glazbe, notni zapisi , astronomske i
geografske karte , brojni separati , ali i veliki broj knjiga zabavne
knjievnost, klasicnih knjievnosti, beletristike.
Posebnu vrijednost cine stare crkvene knjige iz 17., 18., i 19. st.
kao i bogati arhiv koji sadri i mnogo neproucenih rukopisa pisanih
hrvatskom cirilicom (poljicicom).
BLACA (kako do njih)
Blaca, jedno od najljepših izletišta na Bracu. Smještena
su na junoj strani otoka Braca izmedu Bola i Milne,od pjeskovite
Blatacke uvale 3,5 km u unutrašnjost.
S autom se moe doci do zaselka Dragovode. Od toga se zaselka
u dolini Blaca spušta puteljak. Do Blaca treba hodati oko pola
sata.
Ako se prema Blacima eli ici morem, brodom se dolazi do uvale
Popova vala , onda pješaci pola sata uz blatacku prodolinu.
POVIJEST
Godine 1551. bracki nadpop Juraj Drvodilic
darovao je dolinu Blaca poljickim glagoljašima, Matiji Tomaševicu i Grguru Martinovicu,
koji su pobjegli pred Turcima kada su 1540. osvojili Poljica.Svecenici
su spilju Ljubitovicu preuredili za stanovanje. Godine 1552. osnovali
su redovnicku zadrugu i obradivali su od tada poklonjene zemlje " s
vrha planina do podanaka i svu zemlju koja lei u prodolu Blaca".
Godine 1570. knez im je dao dozvolu da sagrade samostan i crkvu. Kroz
stoljeca te gradevine i gospodarske zgrade, koje su slijedile, potpuno
su zatvorile ulaz u špilju. Ovaj kompleks gradevina sacuvan je
do danas.
Zajednicu pustinjaka u Blacima sacinjavali su svecenici i svjetovnjaci.
Pustinjaci su sa svojim teacima ispunjavali besprijekorno.Glavar
samostana odredivao je posao svakom clanu zajednice. O poslu se raspravljalo
s vecera podnosili se izvještaji , razmatralo se zajednicki. Dva
puta na godinu , u studenom i u svibnju , poglavar bi , nakon što
je isplanirao poslove svakom clanu zajednice ,dijelio odjecu i obucu
za iduce razdoblje.Salno su povecavali svoje posjede . Imali su mnogo
vina , do tisucu ovaca , desetak volova i mazgi .Razvili su trgovinu
preko svoje uvale , koju puk zove Popova vala. U Milni se jedan dio
obale zove Blataška riva.
U poaru su im 1724. izgorjele sve zgrade, ali su svecenici uštedevinom
ubrzo obnovili.
29. 8.1784. veliki povodanj uništio je sva polja , vinograde i
vocnjake. I od tada gospodarstvo pocinje siromašiti , a broj eremita
bivao sve manji.
Ravnih sto godina , od 1862. – 1963. Blacima su upravljali svecenici
Milicevici.
Stariji don Niko ondje je 1905. podigao jedinstven pcelinjak s kamenim
košnicama i staklenik s agrumima u docu. Osnovao je i tiskaru
u Blacima.
Don Niko Milicevic Mladi , poznati zvjezdoznanac imao je golemu znanstvenu
biblioteku . Odatle je najvecim dalekozorom kod nas motrio nebo i pisao
mnogobrojne rasprave.
Njegovom smrcu 1963. ugasila se ova stoljetna pustinja hrvatskih glagoljaša.
IME
Blaca se naziva prodol, a ime je motivirano
blatom, povremeno lokvom, blatinom koju cini povremena rjecica za
jakih kiša. Ime se spominje
od 1305. Svojom plodnošcu taj se krajolik nametnuo imenom i buducoj
pustinji.
PECINA
Mala blatacka pustinja nosi u sebi
veliku spomenicku vrijednost..Njezin zacetak je kamenjem pregradena
pecina Ljubitovica-
prvo sklonište
poljickih pustinjaka.
O BLATACKOJ TISKARI
Don Niko Milicevic Stariji je u Blacima
osnovao i malu štampariju
; nabavio je iz Milana mali tiskarski stroj sa mnogo sanduka raznih
slova.
1895. je tiskao prvu knjigu nabonog sadraja , a 1897. "Povijesne
crtice o Pustinji Blaca" .
ZVJEZDARNICA
Don Niko Milicevic Mladi , poznati zvjezdoznanac imao je golemu znanstvenu
biblioteku . Odatle je najvecim dalekozorom kod nas motrio nebo i pisao
mnogobrojne rasprave.
GRAMOFON
“…
Onaj gramofon je Don Niko doni iz Beca 1954. Vratija se baš na
Svetu Katu i to je doni meni za imendan.” (Katica Uvanovic,
domacica u Blacima)
CRKVA
Crkva je sagradena 1588. u renesansnom slogu i posvecena je Uznesenju
Marijinu.
U iducem je stoljecu restaurirana i proširena.Nekoliko je puta
obnavljana po baroknim uzorima kao ogledalo rasta gospodarske moci
blatackih pustinjaka. Zapisi o preinakama uklesani su na procelju crkve.
U crkvi se nalaze tri razlicite barokne pale , a u pustinji slike "Magdaljene
pokornice" i "Samaritanke na zdencu"., radovi mletacke škole
iz druge polovice 17. stoljeca , "koje spadaju medu najvrijednije
slike na Bracu" (Kruno Prijatelj).
BIBLIOTEKA
Blaca posjeduju izuzetno bogatu knjinicu koja sadri
11 000 knjiga od kojih je velik dio stariji od 1800-te godine.
Tu su knjige iz astronomije , matematike, fizike , geodezije , kao
i iz glazbe , notni zapisi , astronomske i geografske karte , brojni
separati , ali i veliki broj knjiga zabavne knjievnost, klasicnih
knjievnosti, beletristike.
Posebnu vrijednost cine stare crkvene knjige iz 17., 18., i 19. st.
kao i bogati arhiv koji sadri i mnogo neproucenih rukopisa pisanih
hrvatskom cirilicom (poljicicom).
ZVJEZDARNICA
Don Niko Milicevic Mladi , poznati zvjezdoznanac imao je golemu znanstvenu
biblioteku . Odatle je najvecim dalekozorom kod nas motrio nebo i
pisao mnogobrojne rasprave, tiskane vecinom u inozemnim ,najviše
beckim casopisima ( Astronomische Nachrichten).
Primao je mnoštvo astronomskih casopisa iz Greenwicha, U.S.A.
Naval Observatory , koji na adresu zvjezdarnice u Blacima dolaze
i danas.
U Blacima je tiskan naš prvi astronomski casopis 1911.Don Niko
je otkrio i jednu zvijezdu.
KLAVIR
Uza stari namještaj , blagovaonice
i stilsko pokucstvo po sobama neka vas ne iznenadi u ovoj pustinji
bez putova lijep glasovir.
Kad je Don Niko maturira 1905. onda mu je don Niko stari poklonija
pjano.Kupljen je u Becu , doša je s morem , iz Zadra.Odozdal
su ga ljudi na ramenima donili. Dvanajt i dvanajst ljudi. A moj otac
nosi
mih vina i stalno dava. ( Katica Uvanovic, domacica u Blacima)
KOMIN
Kuhinja i komin moda najvjernije odraavaju ivot
u Blacima jer je najvjerojatnije ostao nepromijenjen iz te prošlosti.
Takav izuzetno prostran oblik morao je odgovarati blatackim potrbama
zajednice na kojemu se nije samo kuhalo nego i za dugih zimskih veceri
razgovaralo i dogovaralo uz toplinu i sugestivno osvjetljenje bljeska
vatre. On je duša Blataca. Na njemu se vatra nije gasila kroz
cijelu godinu , a gasila se i odmah uigala na Veliki cetvrtak
kada se blagoslivljao oganj.